Pa da razrešimo dilemu. Apsolutno je moguće kupiti takav stan i izabrati banku koja nam najviše odgovara bez obzira kod koje je banke prvobitno upisana hipoteka. Za početak je neophodno od banke kod koje je stan založen zatražiti Potvrdu o ostatku duga i Pismo o namerama te banke da će izdati brisovnu dozvolu nakon isplate ostatka duga po kreditu. Kada dobijemo navedena dokumenta i prikupimo ostalu neophodnu dokumentaciju za podnošenje zahteva za kredit (overa plate, potvrde poslodavca, procenu nepokretnosti, vlasnički list itd.) predajemo zahtev u banku koju smo odabrali kao najpovoljniju za nas.
Nakon pozitivne Odluke Banke o odobrenju stambenog kredita uspostavlja se hipoteka II reda i nakon dobijanja Rešenja o upisu hipoteke od strane RGZ (katastra) banka pristupa isplati sredstava. Po realizaciji našeg stambenog kredita obavezno je brisanje hipoteke I reda. Zatim, potrebno je da prodavac likvidira svoj kredit i da nam dostavi Brisovnu dozvolu – to je saglasnost banke prodavca da se može izbrisati hipoteka u zemljišnim knjigama koju predajemo u RGZ i plaćamo taksu shodno tarifnku RGZ. Brisanjem hipoteke po kreditu prodavca hipoteka po našem stambenom kreditu automatski postaje hipoteka I reda, odnosno jedina hipoteka na sad već našem stanu.
Prilikom kupovine jednog ovakvog stana potrebno je obratiti pažnju na visinu duga koji prodavac ima u svojoj banci, kupoprodajnu cenu i iznos kredita banke koji se odobrava nama za kupovinu stana. Ako je dug u banci prodavca jednak visini kredita koji mi potražujemo od naše banke, realizacijom stambenog kredita zatvara se prodavčev dug (što je najbolja varijanta). Ako je dug prodavca veći od kredita, banke koje odobravaju stambene kredite insistiraju da se pre realizacije kredita smanji dug prodavca na iznos jednak našem stambenom kreditu. To se dokazuje donošenjem nove Potvrde o ostatku duga po prodavčevom kreditu.
Napominjemo da je način isplate kupoprodajne cene jednog ovakvog stana neophodno precizirati Predugovorom odnosno Ugovorom o kupoprodaji stana.