Prema aktuelnim oglasima na portalu Nekretnine.rs vidi se jasna transformacija tržišta, dominira novogradnja na Ledinama, dok se u starijim blokovima Novog Beograda tek povremeno pojavljuju manji stanovi koji ostaju ispod ove granice.
U praksi, kupac sa 100.000 evra danas bira između kompaktnijih stanova u novijim zgradama i retkih jedinica u starogradnji, uglavnom površina od 30 do 50 kvadrata. U nastavku je pregled ponude kakva zaista postoji u oglasima, sa jasnim razlikama u lokaciji, kvalitetu gradnje i strukturi.
Najveći deo ponude oglašivača na sajtu Nekrentine.rs do 100.000 evra stiže upravo iz novogradnje na Ledinama, gde se realizuju zgrade niže spratnosti, kompaktnih struktura i jasnog cilja, stanovi za prvu kupovinu. Upravo ovde se nalazi najširi raspon kvadratura: od garsonjera od 30 kvadrata do dvosobnih i trosobnih stanova od 40 do 52 kvadrata.
Početne cene garsonjera u novim objektima kreću se od oko 78.000 evra za 30 kvadrata, dok novije zgrade i bolje opremljeni projekti donose jednosobne i jednoiposobne stanove od 30 do 33 kvadrata po cenama do 92.400 evra, navodi se u ponudama oglašivača na sajtu Nekretnine.rs. U sredini ponude nalaze se jednoiposobni i dvosobni stanovi koji obuhvataju 40 do 47 kvadrata, sa cenama od oko 80.000 do 98.900 evra, u zavisnosti od faze izgradnje, spratnosti i kvaliteta završne obrade.
U zgradama novijeg datuma česte su ponude koje nude nešto više prostora, od 43 do 52 kvadrata, i za ove stanove kupci plaćaju između 83.000 i 100.000 evra. U pitanju su objekti koji donose savremene standarde gradnje, energetsku efikasnost i racionalne rasporede, pa ne čudi što upravo oni drže najveći deo tržišta u ovom cenovnom okviru.
Za razliku od novogradnje, starogradnja se u ovom budžetu pojavljuje retko i u malim površinama. Ono što se i dalje može pronaći ispod 100.000 evra jeste nekoliko stanova u klasičnim blokovima na Novom Beogradu, uglavnom u starijim zgradama i sa površinama od 31 do 40 kvadrata.
Najpovoljniji primer je dvosoban stan u Bloku 62, koji nudi 32 kvadrata za 65.000 evra, jedan od retkih koji i dalje čuva prepoznatljivi odnos cene i lokacije. U zoni Starog sajmišta i oko Starog Merkatora pojavljuju se jednoiposobne jedinice od oko 34 do 40 kvadrata, sa cenama od 85.000 do 92.000 evra, uključujući i uknjižene stanove, što je ključno za kupce koji koriste kredit.
Poseban segment čine male garsonjere u Bloku 19a i Bloku 45, gde površine od 31 kvadrat dostižu 99.000 evra, što jasno pokazuje koliko je porasla vrednost čak i najmanjih jedinica u formiranim blokovskim celinama sa stabilnom potražnjom.
Starogradnja iznad 40 kvadrata gotovo da ne ulazi u ovaj budžet, osim u perifernijim zonama poput Surčina, gde je i dalje moguće pronaći dvosobne i trosobne stanove veće kvadrature, ali uz kompromis u lokaciji.
Iz kompletnog uzorka oglasa jasna je osnovna struktura tržišta. Kupac koji se kreće u rasponu do 100.000 evra u najvećem broju slučajeva bira novogradnju, sa kvadraturama od 30 do 50 kvadrata, uz modernu gradnju i obavezan kompromis u lokaciji. Starogradnja u beogradskim blokovima je ograničena na male površine, dok centralnije zone gotovo da ne ulaze u ovu kategoriju.
Ovaj budžet danas donosi realno dva modela kupovine:
– novi, manji stan u mirnijoj zoni poput Ledina, ili
– manja starogradnja u formiranim blokovima, gde je prednost u lokaciji, ali je ponuda sužena na najmanje strukture.
Kupci koji traže više kvadrata i veće stanove u okviru ovog budžeta uglavnom ih nalaze u perifernijim zonama, gde je tržište dinamično i gde novogradnja ubrzano popunjava prostor između naselja.