Iako su cene i dalje više nego prethodnih godina, dinamika se razlikuje po regionima, gradovima i tipovima nekretnina, što tržište čini složenijim i selektivnijim nego ranije.
Kupci, prodavci i investitori danas se suočavaju sa tržištem koje više ne „eksplodira“, ali i dalje ne pokazuje znake ozbiljnog pada.
Prema dostupnim podacima o prometu i zaključenim kupoprodajama, cene stanova u Srbiji nastavljaju da rastu, ali znatno sporijim tempom nego prethodnih godina. Rast je prisutan na godišnjem nivou, dok su kvartalne promene blaže, što ukazuje na ulazak tržišta u fazu stabilizacije.
Istovremeno, ukupna vrednost prometa nekretnina beleži rast, dok broj transakcija ne raste istim intenzitetom. To znači da se veći deo rasta vrednosti tržišta ostvaruje kroz više cene, a ne kroz veći broj kupovina.
Tržište nekretnina u Srbiji nije homogeno. Beograd ostaje ubedljivo najskuplje i najaktivnije tržište, sa velikim razlikama između centralnih opština, novogradnje i periferije. Iza Beograda slede Novi Sad i Niš, dok ostali veći gradovi beleže stabilan, ali znatno umereniji rast.
U manjim sredinama i gradovima van glavnih ekonomskih centara, cene su niže, ali su promene sporije i više zavise od lokalnih faktora, poput zapošljavanja, infrastrukture i migracija stanovništva.
Najvažniji faktor koji oblikuje tržište i dalje je odnos ponude i potražnje. U većim gradovima potražnja i dalje premašuje ponudu, naročito za kvalitetne stanove na dobrim lokacijama, što održava cene na visokom nivou.
Sa druge strane, rast kamatnih stopa i skuplji stambeni krediti usporili su deo kupaca, posebno one koji zavise od zaduživanja. To je dovelo do selektivnije kupovine i veće pažnje pri donošenju odluka, ali ne i do masovnog odustajanja od kupovine.
Iako se često govori o mogućoj korekciji tržišta, trenutni podaci ne ukazuju na pad cena nekretnina na nacionalnom nivou. Umesto toga, tržište pokazuje znake prilagođavanja – sporiji rast, duže vreme prodaje i veću razliku između traženih i postignutih cena.
U pojedinim segmentima, posebno kod starijih stanova ili slabijih lokacija, moguća je stagnacija ili minimalna korekcija, ali bez dramatičnih pomeranja koja bi ukazivala na ozbiljan preokret trenda.
Za kupce, aktuelna situacija znači više prostora za pregovore nego prethodnih godina, ali i potrebu za pažljivijim izborom nekretnine. Brze odluke pod pritiskom rasta cena više nisu pravilo, ali kvalitetne nekretnine i dalje nalaze kupce.
Za prodavce, tržište zahteva realnije formiranje cena. Precenjene nekretnine se zadržavaju duže u ponudi, dok se objekti sa realnom cenom i dobrom lokacijom i dalje relativno brzo prodaju.
Tržište nekretnina u Srbiji trenutno se nalazi u fazi umerenog rasta i stabilizacije, bez naglih oscilacija. Regionalne razlike postaju izraženije, a odluke kupaca racionalnije. Upravo zbog toga, analiza po gradovima, opštinama i mikrolokacijama postaje ključna za razumevanje stvarnih trendova.
Detaljna analiza cena i kretanja po gradovima i regionima sledi u narednim tekstovima ovog tematskog klastera.