Prema procenama Evropske komisije, prosečno domaćinstvo u EU može smanjiti ukupnu potrošnju energije i do 30% primenom osnovnih mera energetske efikasnosti. U Srbiji, gde domaćinstva troše oko 36% ukupne energije, potencijal za uštede je sličan, a sve to uz pomoć nekoliko trikova, malo vremena i novca.
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) navodi da i do 25% toplote u stanovima odlazi kroz lošu stolariju i neizolovane zidove. Zamena dotrajale stolarije PVC ili aluminijumskim prozorima sa dvostrukim staklom može smanjiti toplotne gubitke za 15–20%.
Ako trenutno nije moguće ulaganje, postoje proverene mere niskog troška:
Prema podacima Evropske komisije, smanjenjem temperature u prostoru za samo 1°C, potrošnja energije za grejanje se smanjuje za oko 6%.
Optimalne temperature za domaćinstva u Evropi su:
U Srbiji, Agencija za energetsku efikasnost preporučuje upotrebu termostatskih ventila i programabilnih termostata, jer automatizovano grejanje smanjuje troškove i do 15%.
Podaci Evropske komisije pokazuju da uređaji u „stand-by“ režimu troše prosečno 5–10% ukupne električne energije domaćinstva.
To znači da televizor, računar, modem i punjači koji su stalno priključeni mogu povećati račun za nekoliko stotina dinara mesečno.
Rešenje je jednostavno:
Prelazak na LED rasvetu smanjuje potrošnju električne energije za rasvetu i do 80% u odnosu na stare sijalice sa užarenim vlaknom.
Evropski standard preporučuje i sledeće mere:
U Srbiji su danas dostupni pametni utičnici i merači potrošnje koji pokazuju tačnu potrošnju svakog uređaja.
Iskustva korisnika u EU pokazuju da praćenje potrošnje u realnom vremenu smanjuje mesečni račun u proseku za 10%.
Redovno čišćenje filtera na klima-uređajima i servis grejnih tela dodatno povećava efikasnost i produžava njihov vek.
U stambenim zgradama najveće uštede dolaze od zajedničkih ulaganja:
Država Srbija, u saradnji sa lokalnim samoupravama - među kojima su Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac - sprovodi Program energetske sanacije domaćinstava. Građani kroz ovaj program mogu dobiti bespovratna sredstva u visini od 50% do 65% vrednosti investicije, u zavisnosti od mere i opštine. Subvencije obuhvataju zamenu dotrajale stolarije, postavljanje termoizolacije, ugradnju efikasnih kotlova na biomasu, gas ili pelet, kao i instalaciju solarnih kolektora i panela.
Program se finansira zajednički iz nacionalnog budžeta i fondova Evropske unije, uz cilj da se poveća energetska efikasnost i smanji potrošnja energije u domaćinstvima širom Srbije. Konkursi se raspisuju periodično, a uslovi i visina subvencije razlikuju se po opštinama i vrsti radova.