28
Oct
grejanje
Ilustracija

Zaboravite radijatore: Podovi koji greju i termostati koji misle menjaju način grejanja u Srbiji

facebook messenger viber
Grejanje više nije samo tehničko pitanje, već deo identiteta modernog doma. Dok su radijatori decenijama bili sinonim za toplotu, 2025. godina donosi tišu, pametniju i energetski efikasniju revoluciju.

Savremeni sistemi grejanja kombinuju tehnologiju, dizajn i održivost, a sve više se oslanjaju na automatizaciju i integraciju s obnovljivim izvorima energije. Podno grejanje doživljava renesansu na tržištu, a pojavili su se i revolucionarni noviteti u vidu grejnih folija i prostirki. Naravno, na tržištu Srbije su i dalje najprisutniji radijatori, ali u nešto izmenjenom obliku.

Podno grejanje – standard udobnosti budućnosti

Najveći trend u grejanju 2025. nesumnjivo je podno grejanje. Električni i hibridni sistemi zauzimaju sve veći deo tržišta zahvaljujući uštedi energije i neuporedivom komforu. Istraživanja pokazuju da električno podno grejanje može smanjiti potrošnju i do 30% u odnosu na klasične sisteme, uz ravnomernu raspodelu toplote i manju cirkulaciju prašine.

Proizvođači sve češće nude tanke podne folije koje se lako ugrađuju i u renovirane objekte, a uz pametne termostate i mobilne aplikacije, temperatura se može precizno kontrolisati u svakoj prostoriji. Ova tehnologija postaje deo svakodnevnog standarda u novogradnji širom Evrope.

Radijatori i kanalice – klasična rešenja u novom ruhu

Iako nisu nestali sa tržišta, tradicionalni radijatori i grejanje putem kanala više nisu sinonim za moderno stanovanje. Proizvođači sada nude radijatore koji rade na nižim temperaturama i mogu se povezati sa toplotnim pumpama, ali tržišni akcenat prelazi na sisteme koji troše manje i daju bolji energetski rejting.

U 2025. godini ovi sistemi sve češće zauzimaju ulogu pomoćnog grejanja u kombinaciji s podnim ili zidnim grejnim površinama.

Grejne folije i prostirke – diskretni luksuz

Pored podnog grejanja, tržište beleži porast interesovanja za grejne folije i prostirke. Reč je o tankim, električnim slojevima koji se mogu ugraditi ispod parketa, tepiha ili čak zidne obloge. Njihova prednost je u ravnomernoj distribuciji toplote i izuzetno jednostavnoj ugradnji.

Ovi sistemi još nisu masovno zastupljeni, ali se sve češće pojavljuju u segmentu luksuznih nekretnina i pametnih kuća gde kupci traže „nevidljiva“ i efikasna rešenja.

Pametna kontrola i automatizacija

Grejanje više nije samo pitanje izvora toplote, već i načina upravljanja. Termostati povezani s veštačkom inteligencijom uče navike domaćinstva, prepoznaju ritam korišćenja prostora i automatski podešavaju temperaturu. Time se smanjuje potrošnja i povećava udobnost, što je postalo ključno u vrednovanju energetskih performansi doma.

Šta Srbi najviše ugrađuju u domove

U Srbiji se već decenijama koriste radijatori i toplotni sistemi na vodu, pa nije iznenađenje što su i dalje najzastupljeniji vid grejanja u domaćinstvima. Ipak, njihova uloga se menja – sve više vlasnika i investitora prelazi na efikasnije sisteme sa nižim troškovima potrošnje. Cene klasičnih aluminijumskih ili panelnih radijatora u 2025. godini kreću se od 160 do 220 evra po komadu, dok je cena kompletnog sistema sa cevima i termostatskim ventilima za kuću od 120 kvadrata u proseku između 3.150 i 5.250 evra.

Najveći rast i dalje beleži podno grejanje, koje je danas postalo gotovo standard u novogradnji i luksuznijim adaptacijama. Cena toplovodnog podnog grejanja u Srbiji iznosi od 15 do 24 evra po kvadratu, dok električno podno grejanje košta između 25 i 40 evra po kvadratu, u zavisnosti od tipa folije i izolacije. Kupci sve češće biraju i pametne termostate, čija se cena kreće oko 6.500 dinara, jer omogućavaju kontrolu temperature putem mobilnog telefona i značajnu uštedu energije.

Kao novitet, pojavljuju se i grejne folije i prostirke koje se postavljaju ispod parketa ili pločica, a njihova cena se u 2025. godini kreće od 30 do 45 evra po kvadratu. Ova rešenja su naročito popularna kod renoviranja stanova i ugradnje „skrivenog“ grejanja u enterijerima visoke klase.

U poređenju sa evropskim tržištima, Srbija se poslednjih godina značajno približila svetskim trendovima – pametni i automatizovani sistemi grejanja rastu po stopi većoj od 10% godišnje, a u većim gradovima, poput Beograda i Novog Sada, sve više novih zgrada ima integrisane AI ili IoT kontrole. Iako potpuna digitalna integracija još nije dostigla nivo Zapadne Evrope, domaće tržište pokazuje da se moderni, energetski efikasni sistemi grejanja više ne smatraju luksuzom, već sve češće standardom.

Pametno, nečujno i skriveno grejanje postaje novi oblik luksuza koji štedi energiju i podiže vrednost svake nekretnine.