');
18
Mar
Tržište nekretnina
Shutterstock

Tržište nekretnina u Srbiji u 2023. godini

facebook messenger viber
Na tržište nepokretnosti  tokom prethodne godine snažan uticaj izvršili su ekonomski i politički događaji u svetu.

Godinu je obeležila globalna kriza, rastuća inflacija, rat u Ukrajini, poskupljenje referentnih kamatnih stopa što je izazvalo  određene promene i na tržištu nekretnina.

Ratna kriza, pored geopolitičke tenzije,  doprinela je  i značajnom poskupljenju građevinskog materijala  što je stvorilo neizvesnost po pitanju formiranja prodajne cene nekretnina u narednom periodu.

Na domaćem tržištu tokom 2022.godine zabeležen je pad u broju izdatih građevinskih dozvola.
Broj izdatih dozvola je za 20% manji nego u 2021.
Prema Izveštaju RGZ-a  u decembru 2022 izdato je 2.561 građevinska dozvola što je za 12,2 odsto manje za isti period 2021.godine.

Veće cene stambenih kredita i sporija gradnja odrediće u kom pravcu će se odvijati tražnja za nekretninama u narednom periodu.

Prema Izveštaju RGZ-a , analizom IV kvartala ustanovljeno je da 21% stanova plaćeno putem stambenog kredita,  što je 9% manje u odnosi na isti kvartal 2021.
Možemo da konstatujemo da su kreditni kupci utihnuli, da su uzdržani i da se ne odlučuju tako lako da uzmu pozajmicu od banke za kupovinu stana.
Rast euribora i kamatnih stopa odrazio se i na potražnju za stambenim kreditima.

Tokom  2022.godine zabeleženo je 6.717 odobrenih kredita dok je 2021.godine taj broj iznosio  13.097

Tamo gde postoji interesovanje i mogućnost za kupovinu stana putem stambenog kredita, građani se vode logikom da je bolje da plaćaju ratu kredita nego rentu za stan, uzimajući u obzir rast cena rente koja je obeležila prethodnu godinu i u jednom trenutku pretila da izazove stanarsku krizu domaćeg stanovništva.

Od početka godine, preciznije u februaru Narodna Banka Srbije ponovo je  povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena , na nivo od 5,5 odsto.
Od aprila prošle godine ovo je bilo 11 povećanje za redom. Kako  povećanje referentne kamatne stope utiče i na ostale kamatne stope na tržištu , to dalje znači poskupljenje kredita za privredu i stanovništvo.

Rast cene energenata i industrijskih sirovina u prethodnom periodu još uvek imaju snažan uticaj na rast inflacije.
Krajem 2022.godine međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je 15,1%.

Prema tadašnjem saopštenju Izvršnog odbora NBS, očekuje se da će  inflacija ostati povišena u prvom tromesečju tekuće godne i da se u narednim mesecima očekuje smirivanje inflatornih pritisaka, pre svega u drugoj polovini godini. NBS  će procenjivati  u zavisnosti od kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja, kao i globalne geopolitičke situacije u narednom periodu , da li će biti potrebno dalje zaoštravanje monetarnih uslova i u kom obimu.

Planovi Evropske Centralne Banke

Evropska Centralna Banka, najavila je početkom godine  nastavak restriktivne monetarne politike i dodatno podizanje kamatne stope za još 50 baznih poena u martu.

Na sednici 09.03., Izvršni odbor NBS odlučio je da poveća referentnu kamatnu stopu  za 25 baznih poena, na nivo od 5,75%.

U saopštenju za javnost stoji  da je pri donošenju ovakve odluke, Izvršni odbor je imao u vidu da su, i pored znakova popuštanja, globalni troškovni pritisci i uvozna inflacija i dalje visoki i da je potrebno ograničiti njihove indirektne efekte na rast cena na domaćem tržištu, koji se mogu prenositi putem inflacionih očekivanja, kao i uticati na deo pritisaka koji dolaze sa strane tražnje. Time Narodna banka Srbije doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja u horizontu projekcije. Prenošenje dosadašnjeg povećanja referentne kamatne stope na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope.

16.03.2023. Izvršni odbor ECB doneo je odluku da poveća tri ključne kamatne stope za 50 baznih poena, u skladu sa svojom rešenošću da obezbedi blagovremeni povratak inflacije  na  srednjoročni cilj od 2 odsto.

Shodno tome, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 3,50%, 3,75 % i 3,00% respektivno, od 22.03.2023.godine.

Kako dalje u saopštenju za medije  glasi:

Upravni savet pomno prati trenutne tržišne tenzije i spreman je da reaguje po potrebi radi očuvanja stabilnosti cena i finansijske stabilnosti u evrozoni. Bankarski sektor evrozone je otporan, sa jakim pozicijama kapitala i likvidnosti. U svakom slučaju, alati politike ECB-a su u potpunosti opremljeni za pružanje podrške likvidnosti finansijskom sistemu evrozone ako je potrebno i za očuvanje nesmetanog prenosa monetarne politike.

Nove makroekonomske projekcije osoblja ECB finalizovane su početkom marta pre nedavne pojave tenzija na finansijskom tržištu. Kao takve, ove tenzije impliciraju dodatnu neizvesnost oko osnovnih procena inflacije i rasta. Pre ovih najnovijih dešavanja, osnovni put za ukupnu inflaciju je već revidiran naniže, uglavnom zbog manjeg doprinosa cena energije nego što se ranije očekivalo. Osoblje ECB sada vidi da je inflacija u proseku 5,3% u 2023., 2,9% u 2024. i 2,1% u 2025. U isto vreme, osnovni pritisci na cene ostaju jaki. Inflacija bez energije i hrane nastavila je da raste u februaru, a osoblje ECB očekuje da će u proseku iznositi 4,6% u 2023. godini, što je više nego što je predviđeno u decembarskim projekcijama. Nakon toga, predviđa se da će se smanjiti na 2,5% u 2024. i 2,2% u 2025. godini, kako pritisci na povećanje zbog prošlih šokova ponude i ponovnog otvaranja privrede nestaju i pošto stroža monetarna politika sve više slabi tražnju.

Trend rasta cena

Prema aktuelnoj oglašenoj ponudi  u kategoriji prodaja na portalu Nekretnine.rs, trend rasta cena od početka godine beležimo u prestonici, gde je cena kvadratnog metra u Centru porasla za 97eura u odnosu na decembar prošle godine.
Rast cena je zabeležen  i na gradskim lokacijama Vračar, Voždovac i Mirijevo.( pa ovo da linkujemo na tekst o cenama)

Niš beleži najveci rast cene kvadratnog metra od početka godine na gradskoj lokaciji Pantelej, gde je zabelezen rast od 3,45 odsto, formirajuci cenu od 1.440e/m2.
U februaru najveci rast je zabelezen na lokacijama  Bulevar Nemanjića  i to za 8,05 odsto sa cenom od 1.987e/m2 i Durlan, gde je zabelezen rast od 6,76 odsto formirajuci cenu od 1.264e/m2

U Novom Sadu je u januaru zabeležen blagi pad od 0,04 odsto u Centru  sa cenom od 2.555e/m2, dok izveštaj o prosecnim cenama za februar govori da je ova gradska lokacija zabelezila rast sa cenom od 2.606e/m2.

Kada je reč o tržištu izdavanja od pocetka godine zabeležen je pad cena na svim lokacijama osim u Centru Beograda.

Stručnjaci i analitičari smtraju da evropsko tržište nalazi u jednom turbulentnom periodu.
U prethodnim godinama vrednost nekretnina je rasla toliko da je na određenim lokacijma došlo do eksplozije cena i sada nas kako stručnjaci predvđaju očekuje stagnacija rasta cena, sa blagim padom ali sigurno bez naglog rasta.